Skip to main content
Please wait...

Skupština Kantona Sarajevo: Besplatna pravna pomoć za žrtve seksualnog nasilja

Zastupnici Skupštine Kantona Sarajevo na današnjoj sjednici, po hitnom postupku, jednoglasno su usvojili zakone o izmjenama Zakona o proglašavanju žalosti, o izmjeni i dopuni Zakona o pružanju besplatne pravne pomoći kao i o dopuni Zakona o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina u Kantonu Sarajevo. Kako je obrazložio ministar pravde i uprave KS Mario Nenadić, izmjenama Zakona o proglašenju žalosti u Kantonu Sarajevo pristupilo se, prije svega, da bi se eliminisala svaka eventualna nejasnoća u vezi proglašenja žalosti, te su dorađeni postupak i uvjeti njegovog proglašenja. Prihvaćeno je da Vlada KS proglašava dan žalosti na prijedlog premijera a u dogovoru sa predsjedavajućim i zamjenicima predsjedavajućeg Skupštine Kantona Sarajevo. Predviđene su i kazne u slučaju nepridržavanja odredbi ovog zakona za pravne i fizičke osobe, kao i odgovorne osobe u pravnoj osobi. Uređena su i još neka manje važna pravno-tehnička pitanja, a kako ističe ministar Nenadić, važno je da postoje jasni propisi i primjenjive procedure, iako bi bilo najbolje da se nikada ne jave okolnosti koje bi uzrokovale primjenu ovog zakona i proglašenje žalosti. „Žalost se prema odredbama ovog Zakona proglašava povodom velikog broja ljudskih žrtava, nastalih usljed elementarnih nepogoda velikih razmjera, zemljotresa, poplava, požara, klizišta, saobraćajnih nesreća i teških nesreća u preduzećima, školama i javnim objektima i javnim mjestima, kao i u drugim okolnostima za koje se može smatrati da su zadesile cijeli kanton neovisno od broja žrtava“, precizirao je ministar Nenadić. Izmjene Zakona o pružanju besplatne pravne pomoći podrazumijevaju da će ubuduće i žrtve rata, konkretno žene koje su žrtve silovanja tokom ratnih dešavanja, imati pravo na besplatnu pravnu pomoć u Kantonu Sarajevo a isključivo po tom osnovu. Kako je naglasio ministar Nenadić, prilikom donošenja izmjena zakona konsultirane su relevantne međunarodne organizacije te su ispoštovani domaći ali i međunarodni propisi u ovoj oblasti. Osnovni tekst ovog zakona je na snazi od 2011. godine, a besplatna pravna pomoć omogućava i garantira svim građanima Kantona Sarajevo koji nisu u mogućnosti sami finansirati svoju pravnu zaštitu, pravično suđenje i jednak pristup pravdi u sudu i drugim organima, a čije troškove u cijelosti ili djelimično snosi nadležni organ za pružanje besplatne pravne pomoći. Ministar Nenadić naglasio je da je Zavod za pružanje besplatne pravne pomoći funkcionalna institucija koja u potpunosti opravdava svoje postojanje, pruža besplatnu pravnu pomoć svima kojima je potrebna i po zakonu im pripada. Kada su u pitanju izmjene Zakona o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina u Kantonu Sarajevo, interveniralo se na tekst osnovnog Zakona iz 2011. godine. Donošenjem ovog zakona Kanton Sarajevo je unaprijedio primjenu domaćih i međunarodnih konvencija i dokumenata o pravima pripadnika nacionalnih manjina, a koje se odnose na način ostvarivanja prava i obaveza pripadnika nacionalnih manjina u Kantonu Sarajevo. Na osnovu ovog zakona formirano je i Vijeće nacionalnih manjina KS, kao stalno savjetodavno tijelo Skupštine Kantona Sarajevo. Vijeće je sastavljeno od predstavnika nacionalnih manjina definiranih zakonima o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina Bosne i Hercegovine i Federacije BiH. Kako je istakao ministar Nenadić, dosadašnja primjena Zakona je ukazala na određene situacije zbog kojih je potrebno dopuniti osnovni tekst Zakona, odredbom koja rješava pitanje imenovanja predstavnika nacionalne manjine u Vijeću u situaciji kada u Kantonu Sarajevo postoje registrirana dva ili više udruženja iste nacionalne manjine i ne mogu se dogovoriti oko zajedničkog predstavnika. Prema amandmanu zastupnika Mirsada Pindže kojeg je prihvatila Vlada KS i koji će biti ugrađen u ovaj zakon, u slučaju da se ne postigne dogovor, delegata nacionalne manjine u Vijeće predlaže udruženje koje ima veći broj registrovanih članova te nacionalne manjine. U slučaju da udruženja imaju isti broj registrovanih članova, delegata predlaže udruženje koje je prvo registrovano sa sjedištem na teritoriji Kantona.